Osnovnoškolci iz OŠ Murterski škoji danas su se okušali u "klesarskoj" radionici gdje su naučili ispisivati svoja imena na drevnom i zaboravljenom hrvatskom pismu - glagoljici. Iako su nam objasnili da su oni mali i da će tek dogodine učiti glagoljicu, vrlo brzo su se snašli!
Radionicu je vodila naša draga volonterka Andrea Mintaković, uz pomoć voditeljice centra Andree Vlaić. Umjesto kamena, koristili smo stirodur, obojali ga u bijelo i "uklesali" imena.
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Ime pisma dolazi od riječi glagoljati što znači govoriti.
Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Glagoljica je važna sastavnica hrvatskoga identiteta jer su Hrvati pisali glagoljicom oko 1000 godina, od 9. do 19. stoljeća. Odigrala je važnu ulogu u povijesti duhovnosti i kulture hrvatskoga naroda. Čak su i prvi redovnici na ovome tlu, benediktinci, kasnije postali glagoljaši. Benediktinci glagoljaši ostavili su nam najveći glagoljski natpis, Baščansku ploču, zatim Krčki natpis, svoja Pravila ili Regulu na glagoljici i druge spomenike.
Na glagoljici su napisane:
*prve riječi na hrvatskom
*prvi hrvatski zakonik
*prva tiskana knjiga
*prva hrvatska početnica
*prva opća povijest svijeta na hrvatskom jeziku,
*od 12. do 16. stoljeća glagoljica je češće u upotrebi od latinice
*od 12. do 20. stoljeća Hrvati su jedini narod u Europi koji koristi glagoljicu
Kako su naši najmlađi napisali (isklesali) svoja imena na glagoljici možete pogledati u galeriji.
Fotogalerija
